Stomatologija za vas

29.09.2014., ponedjeljak

Loš oralni status povećava rizik od infekcije usne šupljine HPV-om

Bolest zubnog mesa i zubi povezuje se s povećanim rizikom od infekcije usne šupljine humanim papiloma virusom (HPV). HPV je u 40-80 % slučajeva uzročnik orofaringealnog karcinoma objavili su znastvenici u časpisu Cancer Prevetion Research Američkog udruženja za istraživanje raka. U istraživanju je sudjelovalo oko 3500 osoba starosti 30 do 69 godina. 58% ispitanika koji su imali loše oralno zdravlje imali su oralnu HPV infekciju. Oralne HPV infekcije mou biti infekcije niskog rizika koje ne dovode do nastanka oraofaringealnog karcinoma, ali uzrokuju pojavu bradavica i sličnih benignih tumora i infekcije visokog rizika koje dovode do nastanka karcinoma. Faktori rizika za infekciju HPV-om su muški spol, pušenje cigareta, konzumiranje marihuane, oralni spolni odnosi uz loše oralno zdravlje, ranice u ustima, kronične upale i otale ozljede usta. Prevencija infekcije uključuje eliminaciju faktora rizika ,te uspostavu oralnog zdravlja, redovito održavanje higijene usta, te redovite kontrolne pregleda kod izabranog stomatologa.

- 10:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

25.09.2014., četvrtak

Znate li koliko jako grizete?

Da bi odgrizli čokoladu s čokoladne kuglice s lješnjakom umjesto da zagrizete i u lješnjak i u čokoladu potreban je sofisticirani sustav kontrole jačine zagriza u žvačnim mišićima. Mišići zaduženi za žvakanje imaju napredni sustav koordinacije koji radi na principu aktivacije i kočenja refleksa u samim mišićima zaključili su švedski znanstvenici sa Sveučilišta Umeĺ. Prilikom žvakanja nastaju sile dovoljno jake da mogu slomiti zub. Kada ne bi došlo do naglog smanjenja sila tijekom žvakanja prilikom svakog zalogaja zubi bi se sudarali i pucali, no to se ne događa. Ljudi mogu kontrolirati jačinu zagriza ovisno o strukturi hrane koju žvaču. Uz redukciju jačine zagriza, aktivira se i refleks otvaranja usta nakon što se hrana razlomi među zubima. Taj refleks je slabiji ako je zadatak zagristi kroz višeslojni tvrdi zalogaj (prmjerice kroz čokoladu i lješnjak), a jači kada grizemo kroz samo jedan sloj zalogaja(primjerice kada samo želimo odgristi čokoladu oko lješnjaka).

- 09:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.02.2014., petak

Oralno zdravlje utječe na uspjeh sportaša na Olimpijskim igrama

Svaki olimpijac ima intenzivni režim treninga tijekom priprema za Olimpijske igre, no oralno zdravlje često nije baš u dobroj formi. Istraživanje provedeno tijekom ljetnih Olipijskih igara 2012. g. pokazuje da je dobra oralna higijena jednako važna kao dobra oprema za trening. Istraživanje je provedeno na 302 sportaša iz Olimpjskog sela, a uključivalo je stomatološki pregled te osobnu procjenu sportaša kako oralno zdravlje utječe na sportski trening i rezultate natjecanja. Ispitivani sportaši bili su afrikanci, amerikanci i europljani, a bili su predstavnici 25 sportskih disciplina (34.9% atletika, 14% boks i 11.4% hokej). 55% sportaša imalo je karijesne lezije, 75% imalo je gingivitis, a 15% imalo je znakove parodontne bolesti. Polovica ispitanih sportaša nije bila na kontrolnom stomatološkom pregledu duže od godinu dana, a 8% sportaša nikad nije bila kod stomatologa. 42% ispitanih sportaša izjavilo je da im smeta njihovo oralno stanje, a 28% izjavilo je da im narušeno oralno zdravlje smanjuje kvalitetu života, a 18% sportaša smatra da narušeno oralno zdravlje smanjuje njihove sportske rezultate. Smanjeni sportski rezultati povezuju se s bolnim karijesnim lezijama, dentalnim erozijama, upalama zubnog mesa i kosti, lošim zadahom, gubitkom zuba zbog sportskih ozljeda te smanjenim samopouzdanjem sportaša. Narušeno oralno zdravlje povezuje se s učestalim unosom ugljikohidrata, čestim pijenjem sportskih pića te smanjenom funkcijom imunološkog sustava zbog napornih, intenzivnih treninga. Dakle, za poboljšanje i očuvanje oralnog zdravlje potrebno je nekoliko jednostavnih koraka: 1. Pranje zubi 2 puta dnevno mekanom četkicom i pastom za zube, 2. Smanjeni dnevni unos jednostavnih ugljikohidrata, 3. Nošenje zaštitnih udlaga za zube tijekom sportskog treninga, te 4. Redoviti godišnji pregled kod doktora dentalne medicine. ________________________ Istraživanje je provedeno pod vodstvom prof. Iana Needlemana s Eastman Dental Institute Sveučilišta u Londonu, a objavljeno je u British Journal of Sports Medicine.

- 10:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

06.02.2014., četvrtak

Slatkiši koji nisu štetni za zube?

Njemačka tvrtka Organobalance GMBH izolirala je soj probiotičkih bakterija Lactobacillus paracasei koje visoko specifično i aktivno zauzimaju mjesto kariogenim bakterijama u usnoj šupljini. Izolirani probiotički soj patentiran je pod nazivom pro-t-action®, te se već nalazi u nekim zubnim pastama na europskom tržištu. Slijedi proizvodnja slatkiša koji bi sadržavali pro-t-action®. Slatkiši se mogu proizvesti u obliku žvakaćih guma, bombona, tableta za žvakanje, napitaka te sladoleda. Probiotičke bakterije štite zube na način da sprječavaju vezanje kariogenih bakterija na površinu zuba. Velik broj kariogenih bakterija koje se nisu vezale za zub tijekom žvakanja progutamo, te se izlučuju iz tijela. Uz pomoć znanosti u budućnosti će biti lakše kontrolirati bakterijsku infekciju koja izaziva karijes, no najbolja prevencija karijesa se još uvije postiže dobrom oralnom higijenom uz balansiranu prehranu s niskim udjelom jednostavnih bugljikohidrata, te redovitim stomatološkim pregledima.

- 10:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

03.02.2014., ponedjeljak

Učestalost dentalnih trauma na skijalištima

Skijanje i snowboarding zimski su sportovi koji imaju visoki rizik od nastanka ozljeda. Najčešće ozljede nastaju zbog pada ili sudara s drugim skijašem ili borderom. Česte su ozljede glave, lica i čeljusti. Oko 40% skijaša i bordera koji dožive ozljedu glave ima i ozljedu zuba. Skijaši su skloniji ozljedama donjih ekstremiteta, osobito koljena. Borderi češće imaju ozljede gornjih ekstremiteta, osobito ručnog zgloba, te 3 - 6 puta češće dožive ozljedu glave od skijaša. Švicarski su znanstvenici sa Sveučilišta u Baselu napravili istraživanje učestalosti ozljeda zuba na skijalištima. U istraživanju je sudjelovalo 500 ispitanika, od toga 345 skijaša, 110 bordera i 45 ispitanika koji prakticiraju oba sporta. Polovica ispitanika bila je ženskog, a polovica muškog spola. Prosječna dob skijaša bila je 42.5 godina, bordera 26.5, a ispitanici koji prakticiraju oba sporta u prosjeku su imali 29.6 godina. 33% ispitanika doživjelo je ozljedu na skijalištu, od toga 60% muškaraca. Najčešće ozljede bile su fraktura kosti, ruptura ligamenta, te istegnuća, odnosno iščašenja. Samo je 2% od ukupnog broja ispitanka doživjelo traumu zuba. Najčešće je dolazilo do frakture krune zuba, potresa zuba, te izbijanja zuba. Samo je dvoje ispitanika nosilo štitnik za zube. Iako se pokazalo da skijanje i bordanje nisu visoko rizični sportovi za nastanak dentalne traume, preporuka je stručnjaka da se koristi zaštitna oprema prilikom bavljenja sportom. _________ Članak je objavljen u časopisu Schweizer Monatsschrift für Zahnmedizin u kolovozu 2013. godine

- 11:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

31.01.2014., petak

Dijabetičari na oralnim lijekovima imaju normalno cijeljenje rana nakon ekstrakcije zuba

Cijeljenje rana nakon ekstrakcije zuba nije sporije kod ljudi s dijabetesom tipa 2 koji uzimaju oralne lijekove za kontrolu razine šećera u krvi, stoji u novoj studiji. Australska je studija uključivala 456 ljudi. Od toga, 224 odraslih je imalo dijabetes tipa 2. Svi su uzimali lijekove za kontrolu šećera u krvi. Ostalih 232 su bili osobe bez dijabetesa. Svi uključeni u studiju su trebali vađenje zuba. Kod 28 ljudi cijeljenje rane nakon ekstrakcije zuba je trajalo duže, više od 1 tjedna. Međutim, sporije cijeljenje rane nije bilo češće kod osoba s dijabetesom u usporedbi s onima koji ga nemaju. Istraživanja inače pokazuju da osobe s dijabetesoma imaju sporije cijeljenje rana. To je posebno izraženo kod onih koji imaju lošu kontrolu šećera u krvi ili ga uopće ne kontroliraju. Normalne razine šećera u krvi trebaju iznositi prije jela <110 mg/dl (<6,1 mmol/l), a poslije jela < 140 mg/dl (<7,8 mmol/l). Vrijednosti prije jela >126 mg/dl (>7 mmol/l), a poslije jela >200 mg/dl (>11,1 mmol/l) znak su dijabetesa. U grupi osoba s dijabetesom bilo je više starijih osoba i manje pušača nego u grupi osoba bez dijabetesa. Također, u grupi s dijabetesom je bilo više muškaraca. Još jedna studija provedena 2010. pokazala je da razina šećera u krvi nije povezana s cijeljenjem rana nakon vađenja zuba kod dijabetičara. Uključivala je 115 osoba s dijabetesom. Kontrolirani su 2 tjedna nakon ekstrakcije zuba. _________ Australska studija je objavljena u časopisu Australian Dental Journal u ožujku 2013.

- 09:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

29.01.2014., srijeda

Zdravlje zubnog mesa u trudnoći važno za bebu

Žene u trudnoći sklone su više pažnje posvećivati općem zdravlju, no oralno zdravlje često se zapostavlja. Američka akademija za parodontologiju i Europska federacija za parodontologiju upozoravaju na važnost očuvanja i održavanja oralnog zdravlja jer loš oralni status može uzrokovati preuranjeni porod i nisku porođajnu težinu novorođenčeta. Parodontna bolest je kronična, bakterijska infekcija zubnog mesa i kosti koja okružuje zube. Neliječena parodontna bolest dovodi do krvarenja zubnog mesa prilikom pranja zubi ili tijekom žvakanja, lošeg zadaha, rasklimavanja zubi te u najtežim slučajevima do gubitka zubi, te povećava rizik za razvoj sistemskih bolesti kao što je dijabetes ili kardiovaskularne bolesti. Kliničke su preporuke vodećih europskih i američkih parodontoloških udruženja da su nekirurški parodontni zahvati kao što su odstranjivanje tvrdih i mekih zubnih naslaga sigurni za trudnice i plod, te rezultiraju poboljšanjem oralnog zdravlja. Također se preporučuje svakodnevno temeljito pranje zubi, uporaba zubnog konca najmanje jednom dnevno, te redovite kontrole kod stomatologa tijekom trudnoće. Očuvanjem oralnog zdravlja pridonosi se poboljšanju cjelokupnog zdravlja te smanjuje rizik komplikacija u trudnoći. ________________ Članak je objavila American Academy of Periodontology u kolovozu 2013.

- 10:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.04.2013., ponedjeljak

Parodontološka terapija smanjuje rizik od moždanog udara

Kod osoba koje boluju od parodontnih bolesti, čišćenja zubnog kamenca i parodontološka terapija smanjuju rizik od nastanka moždanog udara, stoji u najnovijoj studiji. Studija je provedena u Tajvanu. Korištene su informacije prikupljene u razdoblju od 2000. do 2010. godine. Istraživači su pregledali informacije o više od 510000 ljudi s parodontnim bolestima i usporedili ih s više od 208000 ljudi bez parodontnih bolesti. Neki su pacijenti išli na čišćenja zubnog kamenca. Drugi su bili u terapiji svoje parodontne bolesti. Ipak, neki nisu išli ni na čišćenja zubnog kamenca niti su bili u terapiji parodontne bolesti. U usporedbi s pacijentima koji nemaju parodontne bolesti: • Osobe koje imaju parodontnu bolest i išle su na čišćenja zubnog kamenca imale su 22% niži rizik od nastanka moždanog udara. • Osobe koje imaju parodontnu bolest i bile su u terapiji svoje bolesti imale su 9% niže rizik od nastanka moždanog udara. • Osobe koje imaju parodontnu bolest i nisu išle na čišćenja kamenca niti su bile u terapiji bolesti imale su 15% viši rizik za nastanak moždanog udara. Mlađe osobe, između 20 i 44 godine, imale su čak dvostruko veći rizik za nastanak moždanog udara. Parodontne se bolesti i u drugim studijama povezuju s povećanim rizikom za nastanak moždanog udara, ali nije nađena sigurna poveznica. U 2012., japanski znanstvenicu su pronašli kod grupe pacijenata s moždanim udarom visoke razine određenih antitijela u krvi. Ta su antitijela proizvod imunološkog sustava kao odgovor na bakterije koje uzrokuju parodontne bolesti. Tijekom 2012. pregled 13 studija je dokazao povećani rizik za nastanak moždanog udara kod pacijenata s parodontnim bolestima. Međutim, u lipnju 2012., članovi američke kardiološke udruge nisu dokazali povezanost parodontnih bolesti i moždanog udara. __________ Tajvanska je studija objavljena u časopisu Stroke u izdanju za travanj 2013.

- 12:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.