nedjelja, 30.08.2009.
Djeca s astmom pod povećanim rizikom za nastanak karijesa
|
Djeca i mladi s astmom imaju veći rizik za nastanak zubnog karijesa, kažu znanstvenici. Istraživanje su proveli znanstvenici sa stomatološkog fakulteta u Indiji. Uspoređivali su 80 djece i mladih s astmom i 80 onih bez astme. Svi su bili između 11 i 25 godina starosti.  Djeca u grupi koja su bolovala od astme su imala više zubnog karijesa. Oko 73% u grupi s astmom prema 59% u grupi bez astme. Istraživači su također došli do zaključka da što su djeca dulje bolovala od astme više su imala karijesa. Astmatičari su također imali više karijesa po djetetu. Tri do četiri zahvaćena zuba, prema jednom zahvaćenom zubu kod djece bez astme. Nije bilo razlika u pojavnosti karijesa u odnosu na tip lijeka protiv astme kojeg su djeca uzimala. Međutim, neki lijekovi mogu povećati rizik za nastanak karijesa. Beta-2 agonisti i neki tipovi inhalacijskih steroida mogu smanjiti izlučivanje sline. Slina pomaže uklanjanje šećera i komadića hrane sa zuba. Sa smanjenom količinom sline u ustima, veća je vjerojatnost za početak karijesa. Djeca s astmom također imaju manje aktivan stil života, a često i manje zdravu prehranu. Autori naglašavaju kako roditelji djeci s astmom dozvoljavaju više šećernih obroka kao kompenzaciju s obzirom na činjenicu da njihova djeca ne mogu sudjelovati u svim sportskim i drugim dječjim aktivnostima. Astma je svjetski problem. U SAD-u, oko 10% djece ispod 18 godima ima ovo stanje. Isti su znanstvenici objavili novu studiji ove godine. Pronašli su kako djeca i mladi s astmom imaju više plaka na zubima i lošije stanje parodonta od vršnjaka bez astme. |
petak, 28.08.2009.
Ozljede lica mogu voditi depresiji
|
Ozljede lica mogu dramatično povećati rizik za depresiju, stoji u provedenoj studiji. Istraživači iz Birminghama u Velikoj Britaniji proveli su istraživanje. Fokusirali su se na pacijente jedne klinike gdje su uspoređivali dvije grupe od po 50 ljudi u svakoj. Pacijenti u jednoj grupi su bili tretirani zbog trauma lica i/ili čeljusti. Druga je grupa pacijenata bila podvrgnuta elektivnim (izbornim) zahvatima na licu ili čeljusti.  Od osoba koje su imale ozljedu lica, 1 od 5 su imale visoke rezultate na testovima anksioznosti i depresije. Ozljeđene osobe su devet puta bile sklonije depresiji od kontrolne grupe. Neke su grupe pacijenata ipak bile sklonije depresiji i to: - žene, - osobe s najmanje jednim trajnim ožiljkom na licu i - osobe s prethodno dijagnosticiranim psihičkim poremećajem. Osobe koje su sebe doživljavale ozbiljno narušenog izgleda su također češće osjećale anksioznost ili depresiju. Istraživači smatraju da osobe koje su imale ozljedu lica treba testirati na anksioznost i depresiju i sukladno tome liječiti. Studija je objavljena u časopisu Injury u broju za kolovoz. |
nedjelja, 15.02.2009.
Matične stanice pod vašim jastukom?
|
Gotovo svako dijete pita što to Zubić vila radi sa svim izvađenim mliječnim zubima koje ono marljivo skuplja? Možda će ih u budućnosti, moći iskoristiti za stvaranje novih zubi ili čak novih živčanih stanica ili stanica kosti. Istraživači sa Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Michiganu tvrde kako su iskoristili matične stanice iz izvađenih mliječnih zubi za uzgoj tkiva zubne pulpe kod miševa. Zubna je pulpa ono što se nalazi unutar zuba, a sadrži zubne živce i krvne žile.  Matične stanice su prvi puta otkrivene u izvađenim mliječnim zubima prije pet godina na Američkom institutu za dentalna i kraniofacijalna istraživanja (U.S. National Institute of Dental and Craniofacial Research). Matične se stanice mogu dijeliti i formirati različite tipove stanica, uključujući masno, živčano i koštano tkivo. Svaki mliječni zub sadrži oko 15 matičnih stanica.  Istraživači iz Michigana predlažu kako se matične stanice mogu iskoristiti za uzgoj dentalne pulpe, cijelih zuba ili samo njihovih dijelova. Također, te se matične stanice mogu sakupljati i pohranjivati u slučaju potrebe. One se koriste kod transplantacije koštane srži u liječenju nekih tipova karcinoma ili krvnih poremećaja. __________ Izvor: Journal of Endodontics |
nedjelja, 18.01.2009.
Prožvačite svoj put do manje karijesa
|
Kako bi održali svoje zube zdravima, studija podupire dodavanje žvakačih guma bez šećera u vašu svakodnevnu rutinu održavanja oralne higijene. Međutim, nisu dobre sve žvakače gume bez šećera. Istraživači iz Foresight Links-a, privatne istraživačke skupine iz Toronta, proveli su preglednu studiju. Pregledali su studije o utjecajima guma za žvakanje zaslađenih često korištenim šećernim alkoholima ili poliolima. Oni se koriste u mnogim žvakačim gumama, hrani, zubnim pastama i bombonima. Ovi sastojci imaju okus kao šećer, ali ne izazivaju karijes. Najčešće korišteni polioli su ksilitol i sorbitol.  Istraživači su pregledali 19 studija iz 8 zemalja. Pronašli su da ljudi koji žvaču žvakače gume zaslađene samo s ksilitolom, ili zajedno sa sorbitolom, imaju više od dvostruko manje karijesa od ljudi koji ne žvaču ovakve žvakače gume. Ljudi koji su žvakali gume zaslađene samo sorbitolom imali su 20% manje karijesa. Ljudi uključeni u studije žvakali su žvakače gume najmanje jednom dnevno. Devet je studija potvrdilo da su ih ljudi žvakali u određeno vrijeme. Pet drugih studija je potvrdilo kako su ljudi žvakali gume nakon obroka. Uključeni u studije su koristili ove žvakače gume najmanje tijekom dvije ili tri godine. U nekim studijama, gdje su bila uključena djeca, ona su žvakala žvakače gume samo onim danima kada su imali školu.  Količina poliola u žvakačim gumama je bila različita. Većina je ljudi uzimala između 3 i 8 grama ksilitola ili sorbitola na dan. U tri su studije, konzumirane količine bile oko 11 grama na dan. Istraživači su zaključili kako su ljudi imali najmanje karijesa s najvišim dozama ksilitola. Ksilitol, međutim, ako se uzima u vrlo velikim dozama može imati laksativni učinak. To su doze preko 9 grama dnevno na svakih 25 kilograma tjelesne težine. Zaključak studije je kako bi ljudi obavezno trebali uključiti žvakače gume sa ksilitolom i/ili sorbitolom u svakodnevnu rutinu održavanja oralne higijene. Istraživanje je financirala kompanija Cadbury Adams USA, vlasnici Trident-a. Ova se studija pojavila u časopisu Journal of the American Dental Association u prosincu 2008. _____________ Izvor: Journal of the American Dental Association |
nedjelja, 11.01.2009.
Mnogi bivši pušači još uvijek pod rizikom za gubitak zubi
|
Znanstvenici su već prije utvrdili da pušači imaju povećani rizik za gubitak zubi. Međutim, nedavna je studija napravljena u Japanu, pokazala kako je čak i nakon prestanka pušenja potrebno više od 20 godina da bi se rizik za gubitak zubi smanjio na razinu koju imaju nepušači.  Istraživači s Tokyo Medical and Dental University su proveli studiju koja je uključivala 547 muškaraca, u dobi od 55 do 75 godina. Između 1990. i 2005., skupili su informacije o tome jesu li muškarci pušili ili su prestali pušiti. Također su one koji su prestali pušiti ispitali koliko dugo ne puše. Kao grupa, bivši su pušači imali gotovo dvostruko veći rizik za gubitak osam ili više zubi, uspoređujući s muškarcima koji nikada nisu pušili.  Muškarci koji su prestali pušiti prije 20 ili manje godina, imali su prosječno 3 puta veći rizik od većeg gubitka zubi uspoređujući s onima koji nisu nikada pušili. Međutim, oni koji nisu pušili 21 ili više godina, imali su jednak rizik kao i muškarci koji nikada nisu pušili. Ova je studija dala dodatni uvid o utjecaju pušenja na zube i oralno zdravlje. Ipak, istraživači nisu dali informacije o tome koliko su godina pušači pušili prije prestanka. Ova se studija pojavila u siječanjskom izdanju časopisa Oral Diseases. _____________ Izvor: Oral Diseases |
nedjelja, 28.09.2008.
Čišćenje zubnim koncem uništava bakterije koje uzrokuju karijes i bolesti parodonta
|
Kada vam stomatolog kaže da zube čistite zubnim koncem, možda ćete se pitati hoće li to dovesti do ikakve promjene. Studija na blizancima pokazuje da hoće. Znanstvenici sa Sveučilišta u New Yorku su proučavali 51 par identičnih blizanaca. Bili su stari između 12 i 21 godine. Tijekom studije, svi su blizanci četkali zube i jezik ručnom četkicom za zube i zubnom pastom. Jedan blizanac u svakom paru je također zube čistio i koncem.  Nakon dva tjedna, znanstvenici su uzeli uzorak bakterija iz usta svake osobe. Blizanci koji nisu čistili zube koncem su imali veći broj bakterija koje mogu uzrokovati karijes i bolesti parodonta. Oni blizanci koji su koristili zubni konac, imali su veći broj bakterija koje se ne mogu povezati s bolestima usta. Ova studija pokazuje utjecaj koji čišćenje zubnim koncem može imati na oralno zdravlje. Čišćenje koncem značajno smanjuje broj loših bakterija u ustima. Studije koje se provode na blizancima imaju veću važnost jer blizanci odgajani u istom kućanstvu najčešće imaju i slične navike. Na primjer, mogu imati sličnu frekvenciju hranjenja i četkanja. Jednojajčani blizanci imaju i iste gene. To znači da genetski faktori ne utječu na izvođenje zaključaka o načinima provođenja oralne higijene, kao što je čišćenje koncem. Ova se studija pojavila u časopisu Journal of Periodontology u kolovozu. _______________ Izvor: Journal of Periodontology |
ponedjeljak, 17.03.2008.
IZBJELJIVANJE ZUBA U ORDINACIJI - In office bleaching
|
Naziva se još power bleaching i assisted bleaching. Najčešće se upotrebljavaju 30–35%-tni vodik peroksid i 35%-tni karbamid peroksid uz aktivatore izbjeljivanja (svjetlo, toplina, laser). U ordinaciji se obavlja pregled i postavlja dijagnoza s obzirom na etiologiju obojenja. Ljudi kod kuće ponekad rabe sredstva za izbjeljivanje kada ona uopće nisu indicirana, odnosno kad su apsolutno kontraindicirana. Primjerice veliki nedijagnosticirani karijes, neadekvatni ispun s velikom rubnom pukotinom ili čak unutarnja resorpcija ili neko drugo patološko stanje koje neupućena osoba ne može prepoznati. PRIPREMA PACIJENTA 1. ANAMNEZA Stomatolog uzima opću i stomatološku anamnezu (doznaje podatke o traumi zuba, kada se pojavilo obojenje, raniji zahvati na tom zubu i redovitost odlaska na kontrolne stomatološke preglede). 2. STOMATOLOŠKI PREGLED Utvrđuje se dentalni status tj. postojeći karijesi, neadekvatni ispuni s rubnim propuštanjem koje treba zamijeniti prije izbjeljivanja, ispuni tamnije boje koji će se morati zamijeniti nakon izbjeljivanja, postojeće pukotine cakline, erozije, abrazije i atricije, parodontni status, koji zub ili skupinu zuba treba izbijeliti, te se određuje boja zuba prema ključu boja.   3. RENTGENSKA ANALIZA Na RTG-u se utvrđuje periapikalni status i stanje punjenja korijenskih kanala avitalnih zuba, te morfologija pulpnih komorica vitalnih zuba.  4. TESTIRANJE VITALITETA Prije postupka izbjeljivanja treba provjeriti vitalitet zuba da bi se utvrdila vitalnost i otkrila eventualna prosjetljivost na promjene temperature.  5. FOTOGRAFIRANJE Također zube treba fotografirati da bi imali kontrolnu snimku za procjenu rezultata prije i poslije tretmana, a može se napraviti i kompjutorska simulacija koja prikazuje očekivani rezultat izbjeljivanja.  POSTUPAK IZBJELJIVANJA 1. Pacijenta treba zaštititi adekvatnim prekrivačem kako ne bi došlo do ozljede ruku i spaljivanja odjeće.  2. Slijedi temeljito uklanjanje mekih i tvrdih zubnih naslaga, te površinskih obojenja.  3. Oko zuba se stavlja sredstvo za zaštitu gingive. To se sredstvo također stavlja i na sve amalgamske ispune i kovinske restoracije da se spriječi provođenje topline do pulpe. Zubi se izoliraju koferdamom, te se oko svakog zuba stavi zubni konac koji dodatno sprječava oštećenje gingive. Višak sredstva za zaštitu gingive se uklanja i zubi se temeljito čiste jer na njima ne smije biti nikakvog zaostatnog materijala.  4. Slijedi ispiranje zuba. 5. Zubi s jačim obojenjem mogu se jetkati 37%-tnom ortofosfornom kiselinom 5 sekundi da bi se povećala difuzija peroksida u tvrda zubna tkiva.  6. Zubi se ponovno isperu i posuše. 7. Usnice se zaštite gazom namočenom u hladnu vodu. 8. Nakon pripreme pacijenta nanosi se sredstvo za izbjeljivanje. Ono se može samo ostaviti određeno vrijeme ili se učinak izbjeljivanja pojačava primjenom svjetla, topline ili lasera. Ako se kao aktivator izbjeljivanja koristi toplina, na zube se stavlja jednoslojna gaza zasićena 35%-tnim vodik peroksidom, te se izvor topline usmjeri na labijalne plohe zuba, 30 centimetara od njih. Gaza ostaje na zubima 20–30 minuta i čitavo vrijeme mora biti vlažna. Kapaljkom se nadodaje sredstvo za izbjeljivanje. Nakon toga, gaza se uklanja, zubi se obilno ispiru toplom vodom i odstranjuje se koferdam. Tretman završava poliranjem zuba i fluoridacijom. Ako dođe do preosjetljivosti, nekoliko dana nakon tretmana treba izbjegavati hladna pića i hranu, te popiti analgetik.  Ako se kao aktivator izbjeljivanja koristi laser na zube se aplicira 35–50%-tni vodik peroksid u gelu, te se osvjetle laserom 30 sekundi za svaki zub. Kad se postigne željena nijansa višak se gela obriše te se zubi isperu, ispoliraju i fluoridiraju. Nekoliko dana nakon tretmana zubi su zbog dehidracije jače prijemljivi za vanjske pigmente pa se proporučuje upotreba seta za izbjeljivanje kod kuće dok se ne stabilizira boja zuba. Matrica s materijalom za izbjeljivanje nosi se 15–30 minuta dnevno kroz 3–10 dana. UPOZORENJE: Da bi se stabilizirala boja zuba nakon izbjeljivanja još najmanje 2 tjedna treba izbjegavati pušenje, kavu, crno vino, te ostala pigmentirana pića i hranu. |
petak, 07.03.2008.
Promjena boje zuba
|
Uzroci obojenja zuba su raznoliki i kompleksni, a može ih se podijeliti na vanjske, unutarnje i internalizirane. VANJSKA OBOJENJA Zahvaćaju sve zube u čeljusti. Nalaze se na površini zuba, a nastaju zbog loše oralne higijene i nakupljanja mekih i tvrdih zubnih naslaga, učestale kozumacije kave, tamnih čajeva, crnog vina, pušenja, hrane bogate tamnim pigmentima (borovnice, kupine, tamna čokolada), te dugotrajne upotrebe oralnih antiseptika (klorheksidin, Corsodyl).  Vanjska se obojenja najčešće lako odstranjuju u stomatološkoj ordinaciji upotrebom zvučnih i ultrazvučnih instrumenata, pjeskara, gumica i pasta za poliranje zuba, te redovitom oralnom higijenom. UNUTARNJA OBOJENJA Kod unutarnjih je obojenja zuba obojena tvar (kromogen) ugrađena u caklinu i/ili dentin. Zahvaćen je jedan zub, skupina zubi ili svi zubi. Uzroci unutarnjeg obojenja mogu biti: 1. Metabolički – smeđe, crveno-ljubičasto ili žuto-zeleno obojenje je posljedica nasljednih ili stečenih metaboličkih bolesti kao što su alkaptonurija, kongenitalna eritropoetska porfirija i fetalna eritroblastoza. 2. Nasljedni uzroci – jantarno, smeđe ili ljubičasto-sivo obojenje je posljedica nasljednog poremećaja u razvoju cakline i dentina (amelogeneza imperfekta, dentinogeneza imperfekta, dentinska displazija, pigmentna inkontinencija).  3. Jatrogeni uzroci – obojenje je uzrokovano stomatološkim zahvatom (ostaci pulpe nakon endodontskog zahvata, materijali za punjenje korijenskih kanala) ili je posljedica sistemske primjene tetraciklina tijekom mineralizacije zuba (primjena do 28. tjedna trudnoće zahvaća mliječnu denticiju, a krajem prve i početkom druge godine života zahvaća trajnu denticiju) i sistemske primjene fluora (dentalna fluoroza - bjelkaste mrljice ili difuzne kredasto bijele, smeđe ili crne promjene).   4. Trauma zuba – produkti razgradnje krvi uzrokuju sivo obojenje zuba.  5. Idiopatske diskoloracije Molar-inciziv hipomineralizacija – stanje nepoznatog uzroka s izraženom hipomineralizacijom cakline koja zahvaća incizive i prve trajne molare. Obojenje je bijelo, žuto ili smeđe, oštom granicom odjeljeno od nezahvaćene cakline. 6. Starenje Prirodnom tamjenju zuba doprinosi trošenje cakline i odlaganje sekundarnog i tercijarnog dentina. INTERNALIZIRANA OBOJENJA Posljedica su prodora vanjskih kromogena u dentin kroz razvojne ili stečene defekte u caklini zbog: funkcije i parafunkcije: - trošenje zuba uslijed parafunkcija, - pukotine cakline nastale zbog velikog okluzalnog opterećenja, - lom cakline uz rub ispuna, - trošenje zuba posredstvom nekog predmeta i - kemijska oštećenja zuba razvoja karijesa (bijele točkaste lezije do opsežne crne diskoloracije) i upotrebe restorativnih materijala (siva i crna obojenja oko amalgamskih ispuna).  Uklanjanje unutarnjih i internaliziranih obojenja vrši se u stomatološkoj ordinaciji izbjeljivanjem kemijskim sredstvima uz aktivator (svjetlo, toplina, laser), a također je poželjno da se kombinira izbjeljivanje u ordinaciji i kod kuće. Kod dubokih, tvrdokornih obojenja primjenjuju se radikalnije metode kao što su izrada adhezijskog ispuna, estetske keramičke ljuske ili potpune estetske krunice. __________ Izvor: Dental Update 2005 |
